San o ljubavi i smrti
„San o ljubavi i smrti“, novi roman Filipa Davida nedavno je štampan i u Hrvatskoj, u izdanju „Frakture“ (urednik Seid Serdarević). Roman je predstavljen na minulom zagrebačkom Sajmu knjiga, a već su objavljene brojne recenzije u vodećoj hrvatskoj štampi („Jutarnji list“, „Novi list“, „Slobodna Dalmacija“) iz pera poznatih književnih kritičara.
„San o ljubavi i smrti“ je, kako stoji u uredničkoj bilješci „Frakturinog“ izdanja, „magična knjiga, diptih sastavljen od „Kratkog romana o ljubavi“ i „Kratkog romana o umiranju“. „Kratak roman o ljubavi“ govori o mladome židovskom učenjaku Jakovu kojega u snovima opčinjava djevojka, njegova savršena druga polovica, te on tragajući za njom kroz svjetove živih i mrtvih, prolazi krajolicima istočne Evrope, družeći se s ljudima i demonima, da bi se na koncu sjedinio s njom u tajanstvenom obredu posmrtnog vjenčanja. „Kratak roman o umiranju“ prati čudesnu i čudnovatu sudbinu autista Erika Vajsa rođenog 31. listopada 1933, koji biva zatvoren u nacističku ustanovu za proučavanje paranormalnih fenomena, nakon rata završava u ludnici i naposljetku 1993. na metaforičnom i stvarnom brodu luđaka. U oba kratka romana zrcale se i prepleću religijsko, mistično, onostrano, filozofsko i povijesno iskustvo, a fantastično i realno prožimaju se na sasvim nov način. Magijska snaga Davidovih rečenica, istodobno jednostavnih i natopljenih erudicijom, s mnogo simbolike govori o najvećim pitanjima čovjekova postojanja, ljubavi i smrti“, zaključuje se u uredničkoj bilješci uz riječi da je Filip David „na malo stranica i bez velikih riječi ostvario antologijski roman.“
Ana Jerković u „Slobodnoj Dalmaciji“ povodom Davidovog romana je napisala da su fenomeni erosa i tanatosa aktuelni u romanu “San o ljubavi i smrti”, i da ova knjiga: „tretira ljubav na filozofski način, onu pravu iskonsku ljubav koja nije površna, kratkoročna i nagonska. Filip David u prvom dijelu svojeg diptiha pokazuje razumijevanje i upućenost u zakonitosti i mistično značenje otkrivanja ljubavi prema osobi koja potiče l jubav prema svim ostalim bićima, ljudima, prirodi i Bogu.“ U recenziji objavljenoj u „Novom listu“, koju je napisao Zdravko Zima, navodi se da je i filozof Oto Vajninger, naginjao izričitom dualizmu, objašnjavajući da se jedan dio ljudskog bića sastoji od božanstva, a drugi od haosa, te da su Jevreji duboko obilježeni dvojnošću.
„Ako bi“, navodi Zima, „karakter Davidovih proza trebalo ilustrirati s dvije riječi, bile bi to san i sjena. Dakako, pri tome se ne misli na rekreativnu funkciju sna nego na san kao posrednik simbola: proročanskih, šamanskih, telepatskih, vizionarskih i drugih. U mnogim tradicijama i kulturama sjena je druga priroda bića, a svijet Davidove književnosti ponaprije se doima kao svijet sjena ili u krajnjem slučaju kao kraljevstvo živih koje se obrće u pandemonij mrtvih…. Lavirajući tankom i delikatnom granicom na kojoj se dodiruju dokumentarnost i fikcionalnost, snaga činjenica i punina mašte, David je stvorio prozu koja je nadmoćna recentnim blockbusterskim vjetrovima upravo u mjeri u kojoj je od njih neopozivo odustala.“
Podsjetimo, roman “San o ljubavi i smrti” objavljen je prošle jeseni u izdanju “Lagune” i bio je u Srbiji u više anketa proglašen za knjigu godine, a mnogi su prije proglašenja dobitnika Ninove nagrade u Davidovom romanu vidjeli glavnog favorita. Međutim, Davidovom romanu “San o ljubavi i smrti” bio je onemogućen izbor među pet romana u uži izbor za Ninovu nagradu i mimo dotadašnje prakse i pravila u uži izbor su izdvojena samo četiri, umjesto pet romana. Ovakva odluka primljena kao svojevrstan skandal, pa je tako na konferenciji za štampu povodom dodjele Ninove nagrade profesor i kritičar Ljubiša Jeremić postavio pred svima pitanje kako je moguće da najbolja knjiga godine nije ušla ni u uži izbor. U više od pola vijeka dugoj tradiciji dodjele Ninove nagrade, nije bilo slučaja da se laureati osvrću na svoje konkurente. Dragan Velikić, koji je tu nagradu dobio za „Ruski prozor“, na dodjeli nagrade je rekao da je roman „San o ljubavi i smrti“ Filipa Davida zaslužio to priznanje. Predsjednik žirija za dodjelu Ninove nagrade, Milan Vlajčić je rekao kako Davidova knjiga „može da stane uz bok najboljim knjigama Danila Kiša" i da Velikićev i Davidov roman “nadilaze sve ono što je u posljednjih petnaestak godina bilo ukrašeno Ninovim odličjem”.
V. OGNJENOVIĆ
